A. Puzić, dipl.ecc. Institut za elektroprivredu, Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Sažetak: Razvoj elektroprivrede je specifičan po pjedinim zemljama jer je bitno različita raspoloživost resursa i struktura proizvodnje i potrošnje energije. Zbog toga je korisno upoznati se sa iskustvima evropskih zemalja u organizovanju elektroprivrede, politici cijena električne energije i tarifnom sistemu. U određivanju cijena električne energije prisutan je u većoj ili manjoj mjeri stepen državne ingerencije. Međutim, najnovije tendencije u elektroprivredama mnogih razvijenih evropskih zemalja idu ka reformisanju organizacionih oblika i sužavanju dejstva državnih organa, što bi direktno trebalo da utiče na efikasnije upravljanje pojedinim evropskim elektroprivredama. Praksa razvijenih zemlja pokazuje da se velika pažnja posvećuje tarifnoj politici. Tarifni principi ovih zemalja su koncipirani tako da utiču na potrošnju zavisno od uslova ponude, da formiraju tražnju električne energije u pravcu racionalnog korištenja elektroenergetskih kapaciteta, i da tarife budu tako formirane da svaki potrošač plaća troškove koje on sam napravi.

E. Bičakčić, dipl. ing.el., S. Sadiković, dipl.ing.el., Mr S.Erić, dipl.ing.el., E. Aganović, dipl.ing.el., Z. Dragnić, dipl. ing. el. Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, Sarajevo

Sažetak: Dosadašnja saradnja između HEP i EP BiH bila je vrlo uspješna, a odnosila se na aktivnosti vezane za zajedničku izgradnju elektrana i njihovu eksploataciju. Međusobni položaj dvaju država koje u graničnim područjima raspolažu zajedničkim hidropotencijalom, upućuje ih na dalju saradnju u istraživanju i korištenju ovog potencijala. Državni EES BiH i Hrvatske imaju zajednički interes za uspostavljnje veze sa UCPTE, kako kod podizanja interkonektivnih dalekovoda tako i kod dokazivanja dugoročne bilanse pokrivenosti. Predmet buduće saradnje je takođe i nastavak i unapređenje naučno–istraživačke i studijsko razvojne djelatnosti. Sve pobrojane aktivnosti koje mogu biti predmetom od zajedničkog interesa treba podvesti pod obostrano prihvaćeni oblik međunarodne saradnje dvaju država.

Mr S. Erić, dipl. ing.el. Elektroprivreda BiH – Sektor za studije i razvoj, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Sažetak: Tokom 1991. godine vođeni su razgovori između predstavnika Elektroprivrede BiH, s jedne strane te predstavnika Elektroprivrede Austrije i njihovih poslovnih partnera, privatnih akcionara, s druge strane. Predmet razgovora je bila mogućnost davanja koncesije na izgradnju hidroelektrana u Bosni i Hercegovini i uslovi pod kojima bi koncesija bila data. Iako zahtjev Elektroprivrede Austrije nije bio čvrsto definisan, on se mogao prepoznati u interesu za dugoročnom saradnjom po osnovu preuzimanja konstantne energije uz garanciju elektroenergtskog sistemaa BiH. Elektroprivreda BiH je u prvom redu potražila odgovor na pitanje: kolika će biti dugoročna cijena garantovane energije? Kako je HE Konjic imala zavšen Idejni projekat, a njena izgradnja za potrebe elektroenergetskog sistema BiH predviđena je tek nakon 2005. godine, analize su izvršene na primjeru davanja koncesije na izgradnju te elektrane.

, E. Miljković, dipl. ing. el., M. Lončarević, dipl. ing. el. Sektor za razvoj i studije, Elektroprivreda BiH, Sarajevo Zavod za vodoprivredu, Republički vodoprivredni društveni fond, Sarajevo

Sažetak: Rad se zasniva na podacima o hidroenergetskom potencijalu Bosne i Hercegovine aktuelizovanim izradom "Okvirne vodoprivredne osnove" tokom 1993. godine. Dat je osvrt na neke važnije aspekte dosadašnjeg korištenja hidroenergetskog potencijala i ukazano na probleme koji se mogu očekivati u iskorištenju preostalog, značajnog vodnog bogatstva Republike. Naglašena je potreba planirane i koordinirane akcije zainteresovanih institucija i korisnika vode i prostora.

Dr A. Knežević, dipl. ing.maš. CETEOR– Preduzeće za tehnološki i okolinski razvoj, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Sažetak: Elektoprivreda BiH, kao proizvođač energije, a posebno zahvaljujući kvalitetu korišćenih ugljeva značajan je zagađivač životne okoline. Ukoliko se uzme u obzir i neracionalna potrošnja energije onda je i odnos ekoloških i ekonomskih parametara Elektroprivrede nepovoljan. Poboljšanje oba parametra, u uslovima poslijeratne obnove moguće je izvesti primjenom prakse održivog razvoja, programa koji je postavljen na način da se uz tranziciju vlasništva, tehnološkim i orgainizacionim prestruktuiranjem i postižu istovremeno da – na prvi pogled kontradiktornog rješenja – povećanje ekonomske efikasnosti i ekološke ugodnosti djelatnosti Elektroprivrede.

K. Tatić, dipl. ecc. Ekonomski institut, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Sažetak: Osnovni predmet interesovanja u ovom radu jesu ekonomski aspekti primjene ODG (Odsumporovanje dimnih gasova) i SKR (Selektivna katalitička redukcija) sistema u termoelektranama kao tehnoloških rješenja za smanjivanje emisije štetnih materija (SO2 i NOx) u atmosferu. U radu su korištena iskustva razvijenijih zemalja OECD i rezultati konkretnih naučih istraživanja. Nakon uvodnih razmatranja i opšteg dijela o udjelu troškova za zaštitu okoline u troškovima kapitala za nova postrojenja, data je analiza ODG i SKR troškova–struktura troškova i njihova osjetljivost na operativne i ekonomske parametre sa kratkim osvrtom na uticaj tih troškova na cijenu električne energije.

A. Jaganjac, dipl. ing., J. Vlajić, dipl. ing., M. Sidran, dipl. ing. hem. TE "Uglevik", TE "Kakanj" i TE "Gacko", Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Sažetak: Da bi se pristupilo projektovanju nekog rudarskog objekta, poznato je da je neophodno načiniti veliki broj fizičko hemijskih analiza za serizno definisanje sirovinskih baza (ruda, ugalj i voda). S obzirom da se vličina rudnika i snaga elektrana stalno povećava, a sirovinska baza osiromašuje i zahtjevi za zaštitu okoline postaju sve strožiji projektantima je danas potrebna daleko veća baza hemijsko–analitičkih podataka, nego što je to bio slučaj u nedavnoj prošlosti. Osim sirovinske baze traže se podaci o kvalitetu vazduha, površinskih voda i tla u bližoj i daljoj okolinu objekta. Često se dešava da se prlikom ugovaranja broja bušotina, obima hemijskih analiza ne usklade ineresi rudara i energetičara pa projektantu nedostaju neki važni podaci… Slična situacija je sa podlogama za HPV–e, dimnjak i dr. Najsloženija je situacija sa podacima za vazduh i tlo, zašto je potrebna vremenski duga baza podataka, za koje se obično nema vremena, pa je do skoro ta činjenica zanemarivana. Zanimljivo je da se mnoge analize koje su urađene kao baza za projektovanje, nikada više ne kontrolišu u eksploataciji, ali isto tako često osoblju u eksploataciji zatrebaju podaci koji se nisu ni analizirali.

I. Čengić, dipl. ing.el., J. Idrizović, dipl. ing. šum. Zavod za međunarodnu naučno–tehničku i kulturno obrazovnu saradnju R BiH, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Sažetak: Referat obrađuje neke aspekte međunarodne naučno–tehničke i obrazovne saradnje, daje analizu najznačajnihih formi, osnova i načina ostvarivanja, zatim oblika i mogućnosti njene realizacije kao jednog od značajnih činilaca u posljeratnoj obnovi i razvoju Bosne i Hercegovine. U referatu je također analizirana ostvarena saradnja Bosne i Heregovine iz ove oblasti u periodu 1987–1991.godine.