Časopis “Bosanskohercegovačka elektrotehnika”

Broj 10 Broj 9 Broj 8 Broj 7 Broj 6 Broj 5 Broj 4 Broj 3 Broj 2 Broj 1

BOSANSKOHERCEGOVAČKA ELEKTROTEHNIKA 8

Osmi broj, 2014, objavljuje 11 članaka:

U laboratorijskom postrojenju Mašinskog fakulteta u Sarajevu obavljena su opsežna bazna istraživanja karakteristika sagorijevanja mješavine ugljeva srednjobosanskog bazena u sprašenom stanju, da bi se obezbijedili pouzdani podaci za dalje analize i optimizaciju sistema sagorijevanja tih ugljeva. Istraživano je sagorijevanje različitih mješavina ugljeva iz rudnika mrkog uglja Kakanj, Breza i Zenica, pri različitim temperaturnim 950-1350° C i drugim tehnološkim uslovima u ložištu. Varirano je učešće pojedinih ugljeva u mješavini, temperatura sagorijevanja, termičko opterećenje ložišta, distribucija zraka - uključivo i sistem za stepenasto sagorijevanje zrakom. Tokom istraživanja analiziran je sastav dimnih plinova, naročito emisije NOx, SO2 i CO, efikasnost sagorijevanja, karakteristike čvrstih uzoraka šljake i pepela, kao i reaktivnost CaO i vezivanje S za alkalne spojeve u mineralnom dijelu uglja.
Rad na primjeru Termoelektrane „Kakanj“ obrađuje validaciju matematičkog modela disperzije polutanata emitovanih iz tačkastog izvora emisije. Modeliranje je izvršeno softverskim paketom SELMAGIS, a rezultati su validirani poređenjem sa vrijednostima koncentracija SO2 izmjerenim na mjernim stanicama okolinskog monitoring sistema. Ustanovljena je visoka korelacija između modeliranih i izmjerenih vrijednosti. Model je moguće koristiti kao efikasan alat za procjenu uticaja tačkastog izvora emisije na kvalitet zraka u konkretnom i sličnim geourbanim područjima. Primjena modela na Termoelektranu „Kakanj“ i njeno okruženje predstavlja doprinos mogućnosti bolje procjene okolinskog opterećenja Termoelektrane „Kakanj“, odnosno dobijanje pouzdanog alata za evaluiranje scenarija njenog razvoja i uticaja na okolinu.
Proračun prema modelu lančanice nije uslovljen dužinom raspona, tj. jednako se može koristiti za kratke i duge raspone, ali je u poređenju sa proračunom prema modelu parabole, koji se koristi samo za kraće raspone, znatno komplikovaniji. Ovaj rad prikazuje određivanje jednačina voda i ugiba na osnovu zadanog parametra lančanice koji se odnosi na izabrani tip provodnika, dužinu raspona, naprezanje i temperaturu provodnika. Predstavljene jednačine osiguravaju tačno izračunavanje visine voda i ugiba u bilo kojoj tački raspona izbjegavajući greške prouzrokovane aproksimacijom lančanice parabolom. Pored određivanja novih jednačina, u ovom radu su takođe prikazane i neke specifične razlike između lančanice i parabole.
Rešad Hajdarević, Mirza Kušljugić
ADAPTIVNO PODFREKVENTNO RASTEREĆENJE EES-a
U radu je prezentirana usporedba djelovanja klasične podfrekventne zaštite i adaptivne podfrekventne zaštite, koja koristi gradijent frekvencije za ubrzavanje i gradaciju rasterećenja Elektroenergetskog sistema - EES.
Javnost je zabrinuta oko uticaja visokonaponskih zračnih linija po ljudsko zdravlje. ELF (eng. Extra Low Frequency) elektromagnetska polja su prema Međunarodnoj agenciji za istraživanje karcinoma (IARC) klasificirana kao potencijalno kancerogena po ljude koji su duže vremena izloženi njihovom djelovanju. U radu su prezentirani rezultati mjerenja ELF magnetskih polja ispod 400 kV zračne prijenosne linije i usporedba sa dopuštenim vrijednostima od strane Međunarodne komisije za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP). Provedeni su proračuni na 400 kV zračnoj liniji i izvršena je usporedba sa rezultatima mjerenja. Razmatrane su metode za smanjenje vrijednosti ELF magnetskog polja i dat prijedlog najefikasnijeg rješenja.
U referatu je prikazan sistem za lociranje atmosferskih pražnjenja (LLS) SCALAR za region Bosne i Hercegovine. Sistem je baziran na kombinovanim senzorima s magnetnim određivanjem pravca i vremena pojave (MDF) i senzorima koji rade na principu vremena pojave (TOA). Proširenje sistema SCALAR-a počelo je 2008. godine kada su instalirana tri TOA senzora. Od 2011. do 2013. godine instalirana su četiri dodatna senzora u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.
Senzori otkrivaju neobrađene podatke atmosferskih pražnjenja koji se šalju koristeće različite komunikacione veze prema procesnom centru u Beču, gdje se isti procesiraju koristeći software za analizu atmosferskih pražnjenja (TLP). Neobrađene podatke dobijene od senzora TLP procesira i dostavlja rješenja u realnom vremenu korisnicima podataka atmosferskih pražnjenja. Efikasnost lociranja LLS-a, na osnovu izvještaja korisnika softwarea TLP je veća od 90% kod oblak – zemlja (CG) i 30% kod oblak – oblak bljeska atmosferskog pražnjenja. Tačnost odredjivanja lokacije je unutar 200 - 300 m.
Razvoj elektrifikacije svugdje u svijetu započet je sa stanovišta izričite zabrane svake vrste radova pod naponom. Razvitkom elektrifikacije električna energija je dobila posebno mjesto u svim sferama ljudskog života i poslovanja (od industrije, telekomunikacija, zdravstva, preko obrtništva, administracije, ugostiteljstva, pa sve do domaćinstava). Nastale promjene nametnule su i nove obaveze elektroprivrednim poduzećima glede snabdijevanja u smislu da to snabdijevanje, odnosno opskrba potrošača električnom energijom mora biti sa što manjim brojem i duljinom prekida. Taj zahtjev je posebno danas, sa otvaranjem tržišta električne energije i sve većim zahtjevima i komocijom potrošača koji imaju mogućnost biranja opskrbljivača električnom energijom, vrlo bitan i sve tvrtke koje se bave tim poslovima moraju ga imati u vidu. Navedeni zahtjev kao posljedicu nameće nužnost smanjenja broja i duljine trajanja prekida zbog održavanja i uklanjanja kvarova na minimum, a to je moguće ostvariti jedino uvođenjem nove tehnologije na području održavanja elektroenergetskih postrojenja koja se naziva rad pod naponom. Iskustva u primjeni rada pod naponom, kao i u obrazovanju za tehnologiju rada pod naponom u periodu od 2004-2012. na primjeru HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o., kao i prednosti same tehnologije u primjeni i njeni efekti, bit će prikazana u ovom radu.
Određena dešavanja na stambeno - poslovnim objektima uzrokovala su da se temeljito ispita djelovanje osigurača na konkretnim niskonaponskim izlazima. Demonstrirane su i mogućnosti programa WinDis u pogledu proračuna i usporedbe rezultata sa karakteristikama osigurača. Problemi s ograničenom zonom djelovanja osigurača evidentirani su u slučaju izlaza koji su izvedeni vodičima različitih karakteristika. Zavisno od konfiguracije izlaza predlaže se ugradnja osigurača, osim u izvornoj TS 10(20)/0,4 kV, i u određenim tačkama prelaza sa vodiča jednih, na vodič drugih karakteristika. U slučaju potrebe ugradnje više osigurača na izlazu, strujno zavisne karakteristike osigurača trebaju zadovoljavati uslove selektivnog djelovanja.
Armin Selimić, Ensar Kalajdžisalihović, Adnan Cokić, Sanjin Čekić
MODERNIZACIJA SISTEMA ZAŠTITE I UPRAVLJANJA POSTROJENJEM 220 kV U HE SALAKOVAC
Rad opisuje modernizaciju sistema zaštite i upravljanja u elektroenergetskim postrojenjima proizvodnog objekta HE Salakovac. Modernizacija sistema zaštite i upravljanja uključivala je korištenje rješenja koja su se po prvi put implementirala na elektroenergetskim objektima u Bosni i Hercegovini, počev od ugrađenih multifunkcionalnih zaštitnih i upravljačkih uređaja za funkcije zaštite i upravljanja s poljima u 220 kV postrojenju, do instaliranog sistema za lokalno i daljinsko upravljanje baziranog na telemetrijskom uređaju. Funkcije daljinskog nadzora i upravljanja su implementirane preko telemetrijskog uređaja koji je povezan s centrima upravljanja proizvodnjom u Sarajevu i Jablanici. Komunikacioni protokoli IEC 61850, IEC 60870-5-101 i IEC 60870-5-104 iskorišteni su za lokalnu i daljinsku komunikaciju.
U posljednih deset do dvadeset godina pojavilo se značajno zanimanje za priključenjem proizvodnih objekata na distribucijsku mrežu. Ova je namjera poznata kao distribuirana proizvodnja električne energije. Fotonaponske (solarne) elektrane jedan su od vidova obnovljivih izvora energije koji u posljednje vrijeme doživljavaju značajan razvoj. Međutim, te fotonaponske elektrane mijenjaju klasičnu distribucijsku mrežu na način da ta mreža više nije pasivna mreža. Utjecaj fotonaponskih elektrana na distributivnu mrežu predstavlja se kroz pitanja promjene kvalitete električne energije, električne zaštite, tokova snaga, gubitaka električne energije i dr. Potrebno je analiziranje stanja u mreži prije i nakon puštanja bilo koje fotonaponske elektrane na mrežu, što mora biti uvjetovano određenim normama. U ovom radu kroz primjer jedne fotonaponske elektrane bit će opisani utjecaji te elektrane na samu električnu mrežu na koju je spojena, po pitanju kvalitete električne energije a prema EN 50160 i prema proračunima tehničkih mogućnosti priključenja fotonaponske elektrane na mrežu. Određeni bitni parametri kvalitete električne energije koji nisu strogo definirani u EN 50160 također će biti analizirani prema drugim normama.
Sanela Suljović-Fazlić, Đana Vozel
BAZA PODATAKA O ELEKTRODISTRIBUTIVNIM OBJEKTIMA
U Javnom preduzeću Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (JP EPBiH) su se do decembra 2013. godine koristila dva posebna sistema, sa dvije odvojene baze podataka za evidentiranje tehničkih podataka o distributivnim elektroenergetskim objektima. Formiranje jedinstvene baze podataka o navedenim objektima je za osnovne ciljeve imalo objedinjavanje svih tehničkih podataka o objektima, obezbjeđenje jedinstvenosti i unifikacije podataka, unapređenje njihovog unosa i ažuriranja, te omogućavanje pristupa podacima iz različitih dijelova informacionog sistema JP EPBiH. U okviru istog projekta, za potrebe JP EPBiH, namjenski je razvijena i web aplikacija za rad sa bazom podataka. U radu će biti predstavljeni pojedini koraci praktične realizacije projekta.

Vezani članci ...

Kontakt informacije
Mula Mustafe Bašeskije 7/4
71000 Sarajevo
Telefon: +387 33 227 036
Faks: +387 33 227 037
predsjednik: cigre@bhkcigre.ba
sekretarijat: office@bhkcigre.ba